Arhiva za kategoriju ‘OSSA IRREGULARIA’

srbenka

Stigla nam je Srbenka. Uokolo, pa na mala vrata… Nakon nekoliko međunarodnih festivalskih nagrada i uzleta, »aterirala« je i u drago nam kino Europa. (Vrata mu jesu, možda, mala, ali je, bogme, dvorana poprilično velika.) Drugi dugometražni dokumentarac jednog od najuglednijih Restartovaca, Nebojše Slijepčevića, napokon se ukazao i zagrebačkoj publici, po prvi puta u spomenutom prostoru. Je li bilo svečano, glamurozno, s uključivanjem u Dnevnik HRT-a prije filma? Ništa od toga… redatelj i ekipa tog su dana (20. rujna) bili na riječkoj premijeri, a Zagrepčanaca se u velikoj dvorani skupilo oko 50-ak. Logično… Ipak je to film o nečemu, valjda riječkom (?), jer tako neformalno i »javno mnijenje« drži. Zbog čega? Pa u Rijeku to i spada, jer je tamo i održana predstava o kojoj  Srbenka govori. (A, uostalom, i ti Riječani nisu baš »pravi«… znate već tko!?)

Naime, što? Slijepčević je materijale za svoj film snimao tijekom proba za predstavu Aleksandra Zec, redatelja Olivera Frljića i dramaturga Marina Blaževića, u produkciji HKD-a Teatra iz Rijeke. Svojedobno, puno se pričalo o toj predstavi. Doduše, ne o samom umjetničkom postavu, već o »predstavi« koja je odigravala ispred same zgrade u kojoj su glumci igrali. Sjećate li se? Ispred samoga kazališta skupili su se nositelji poruka o potrebi da se igra nešto drugo. Drugo? Da… da, pitanje o onom Drugom od temeljne je važnosti i za ovaj film. Oliver Frljić je u svom dosljednom autorskom habitusu pokušao i – uspio u tomu! – isprovocirati tzv. »hrvatsku javnost«. Pred istu je kazališno iznio slučaj ubojstva 12-godišnje djevojčice i njezine majke kod Adolfovca na Sljemenu. Aleksandra je bila zagrebačka osmoškolka, ali je imala jednu bitnu »manu«. Bila je… hmmm, Srbenka, pardonsrpkinja (apagesatanas). Počinitelji ovog zločina, nakon mučnog i dugotrajnog sudskog procesa nikada nisu bili kažnjeni. Punctum. ??

I što sad? Ovakav scenarij – života, a ne filma! – poslužio je za umjetničku, ali iskoro pa psihoanalitičku seansu autora predstave i njezinih glumačkih aktera. Slijepčević bilježi trenutke njihovih proba, a u svemu tomu zbiva se i dramatski moment suočenja im s vlastitim traumama iz dalje i bliskije prošlosti. Redateljski procedé je klasičan. Uz bilježenje samog zbivanja o kojem je riječ, autor filma nam nudi poetski očuđujuće prizore kazališnog prostora. Kroz osvijetljenu tamu pozornice prolaze zrnca prašine koja u toj vizuri zadobivaju sablasno-estetsku funkciju, a koja otvara prostor-vrijeme i za ono spekulativno.

Glumci u predstavi imali su gotovo kontrapunktualno postavljena vlastita iskustva naspram onih koji igraju u komadu. Jelena Lopatić i Ivana Roščić, tako, kćeri su hrvatskih branitelja, a Igor Kovač jest prognanik iz Vukovara. Najmlađi među njima, Nikola Nedić, zagrebački je glumac, opet, »pogrešna« etniciteta.

Glavni protagonisti su filma ipak sam Frljić sa svojim životnim iskustvima izbjeglice iz Bosne i pitomca Doma u Splitu, no, ponajprije 13-godišnja naslovna junkinja Nina Batinić, riječka osnovnoškolka, koja svoje osobne – etničko sebespoznajne – traume utjelovljuje i u liku iz Frljićeve predstave. Uglavnom, onaj poetski moment kazališnog uprizorenja, ali i Slijepčevićeva filma, vezan je uz dječji doživljaj okrutnosti svijeta koje se obrušavaju na one najnedužnije u njemu.

Dramaturški, Srbenka počiva na vrlo jednostavnim postulatima. Gotovo aristotelovski precizno, kazališna predstava ali i sam film, zasnivaju se na »jedinstvu mjesta, vremena i radnje«. Linearno vođena filmska pripovijest niti jednoga trenutka ne izlazi iz okvira precizno si zadanog idejno-tematskog sklopa. Radi se, doista o katarzično postavljenom komadu i filmu. Služeći se vrlo oskudnim scenskim i filmskim instrumentarijem, Srbenkapozornost gledatelja bazira na vrlo malenim pomacima u gradiranjima pročišćavajućeg se osjećaja. Katarza se događa putem klasičnog kazališno-glumačkog postupka. Iako na samome početku imamo brechtijanski model izravnog obraćanja glumaca publici: »Što ste došli gledati?«, načelo je glumačke izvedbe u stilu čuvene metode Stanislavskog – uživljavanje u gestu i grimasu karaktera. Slijepčević, pak, redateljski sigurnim korakom vodi gledatelja prema poantiranju priče.

Međutim, može li se ovaj meta-umjetnički »projekt« gledati kao »samo to«? Kao »stvar sàma« (tó auto – grč)? Autori su kazališne predstave – i to ne samo poslovični provokator i »protu-hrvatski« zlikovac Frljić – željeli upravo postići to »da nam ne bude ugodno«. (Sviđa mi se da ti ne bude prijatno, glasi naslov albuma prvijenca Kojine Discipline Kičme!) I kao što Giorgio Agamben u svojem tekstu »Što je to suvremenost?«, propituje onu, čestu neugodnu, »istinu tame« o zbilji koja nas okružuje i u kojoj živimo, tako nas i autori Srbenke žele prodrmati iz nezainteresiranosti i tupila u koje najčešće upadamo u percepciji svakodnevlja.

NE… ne smijemo nikada pristati na normalizaciju ili »banalnost zla«. Ne smijemo dopustiti da nas se ne tiče što je nekada tamo negdje zločinački ubijena neka djevojčica srpske nacionalnosti i njezina majka. Ne smijemo se uljuljkati u lažnom prividu kako mi sami, ionako, ništa ne možemo kad već stvari tako stoje. Jer… što je SLOBODA? Koja je njezina stalna pratilja? ODGOVORNOST. DA, mi smo odgovorni za smrt nevina djeteta. DA, mi smo sudionici nelagode u vezi s time, koja pritišće savjest svakog odgovorna/solidarna pojedinca hicetnunc.

Osjećaj nakon gledanja Srbenke bio mi je donekle mučan, a ćutio sam se tužnim. Još mi se tužnijim činio komentar HR-wikipedie, pri kraju teksta o Aleksandri Zec. »Slučaj Aleksandre Zec još uvijek muči DIO hrvatske javnosti« (Ključna riječ je istaknuta VERZALOM!!!)

Dragi mi sugrađanigrada u kojem se rodih i živim, je li ovo doista samo »riječka stvar«? Ima li moj ZAGREB što zahtijevati, osim da promijeni ime kazališnog trga? (Tužan sam i nemoćno bijesan… ali tko još uopće mari za nekog filmskog kritika, koji sebi rogobori u bradu, a često se boji i vlastite sjene?)

 

Advertisements

Arsen Dedić: STARI VUCI

Posted: 16. februara 2017. in OSSA IRREGULARIA

Koncert Arsena  Dedica

Opet ona lica znana,
Presvučeni kao glumci,
Opet prete sa ekrana
Jaganjcima stari vuci. (više…)

nocturnal-animals-cover-600x400

Što nam donosi… noć? Noć očekivanja, čarolije, snova, uvijek se su-postavlja i uz noć strahova, jeze, tjeskobe. Osim što se dan dijeli na svijetli i tamni dio, takav je i život. Nakon mračnih i beznadnih trenutaka u životu, obično se negdje iza horizonta ipak p(r)omoli sunce, odnosno svjetlo neke nove nade na kraju mračnog tunela. Osim, ako to nije svjetlo vlaka koji će nas zgaziti i konačno satrti! (više…)

stara_tisa

Otišao je do reke i u šumarku, na topoli, ostavio sav jad tih svojih osamnaest leta i svu prazninu vere u robovsku nadu da će veći deo svog predstojećeg života provesti dostojanstveno. (više…)

churchstate

U jeku bespotrebnih i besmislenih prepiranja povodom neustavnog predmeta u državnim školama pod nazivom “verska nastava”, postaje sve jasnije da skoro niko ne zna šta je to sekularnost. Niti građani, a još manje političari koji bi trebalo da je sprovode. Kako možemo da očekujemo da se poštuje sekularnost u društvu u kome se ne vidi nikakav problem u tome da kruna, krst i molitva budu simboli te države? (više…)

A KAD BI CRKVA PLAĆALA POREZ?

Posted: 5. novembra 2015. in OSSA IRREGULARIA

popovi11

Država godišnje izdvaja oko osam i po miliona evra za crkve i verske zajednice. To se uglavnom daje za isplatu penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja sveštenika i verskih službenika. Istovremeno, (više…)

dzoni-stulic

Drug iz školske klupe znao je dobro crtati, kupili smo vodootpornu crvenu boju i dvije bijele majice, i on je, s fotografije radničkih demonstracija u Gdanjsku, savršeno vjerno precrtao logotip Solidarnošći. (više…)

Some content on this page was disabled on 7. February 2016. as a result of a DMCA takedown notice from Zivan Panic. You can learn more about the DMCA here:

https://en.support.wordpress.com/copyright-and-the-dmca/

Alone-Together-Book

Jedan od civilizacijskih preporoda savremenog doba sadržan je u osećaju da je svako od nas na klik do komunikacije sa velikim brojem drugih koji su uvek tu negde – onlajn. Razvoj tehnologije nam je podario svet konektovanosti koji smo isprva prigrlili kao prečicu do bliskosti u životu pretrpanom obavezama. Međutim, iskustvo konzumiranja brojnih portala u virtuelni svet menjalo je način na koji nam je digitalni život postao potreban. (više…)

1534990_10201376845448053_769496175_o

Kada razgovaramo o novim i čitanim knjigama, treba biti obazriv da li se zaista radi o književnosti ili priručnicima. Novo vreme iznedrilo je nove književne podele, pa je stvorilo i jednu sasvim novu kategoriju – popularna psihologija. I zaista, kada u katalozima izdavačkih kuća tražite knjige po kategorijama, naići ćete i na ovu. (više…)

Predrag Vajagić: CIMERI

Posted: 17. aprila 2015. in OSSA IRREGULARIA

roommates

Prvo je trebalo prihvatiti garsonjeru osuđenu da za svoga vakta ne vidi sunce u oknima. Naherena zgrada s izglodanim odmorištima bila je opkoljena betonskim grdosijama koje kao da su većale povoljan tren da je sabiju u pripadajuće podzemlje. (više…)

20130727053806_photo_3

Probijamo se kroz ovaj grad đe ti se svaki treći prolaznik krsti nad kolicima i pita – jesu li sinovi? (više…)

Predrag Vajagić: PROVINCIJA

Posted: 17. februara 2015. in OSSA IRREGULARIA

analizirajte-nezadovoljstvo-na-poslu-dosada-sef-ili-placa-504x335-20140520-20140519120020-2bec5c1333e45328c2835eeca8237615

Mislite da je lako živeti u provinciji? Svi vetrokazi miruju, vazduh je težak i lepljiv, a pod nogama, kao suve grančice, krckaju zgažene ambicije i iluzije. Bog je, svakako, znao šta radi kad je stvarao provinciju, ali toliko se može reći i za pakao. (više…)

111kkx

Sigurno smo od starijih članova naše porodice čuli kako nostalgično spominju „onaj vakat“. Kakav je zapravio bio taj vakat? Prenijet ćemo vam mali dio tog vremena, običaje prilikom ašikovanja i sklapanja braka u ruralnim dijelovima Hercegovine. (više…)

Antibiotic drugs

Nakon pet godina istraživanja, zagrebačka internistica Lidija Gajski objavila je knjigu “Lijekovi ili priča o obmani”. (više…)

rukovanje

U potrazi za pozajmljenom nagradom

Prvi etički imperativ savremene književnosti kategorički glasi: Niko nije gadljiv na nagrade! (više…)

Kapetan_misa_poklanja_zdanje_otacestvu
Jednom sam upitao blisku saradnicu aktuelnog tajkuna da li zna ko je Kapetan Miša. Bilo joj je poznato da na beogradskom Studentskom trgu postoji zgrada nazvana Kapetan Mišino zdanje, a za Kapetana Mišu niti je čula, niti je nešto znala. Naivno sam počeo da sipam informacije o njemu, ali je nije interesovalo. Bila je tako snažno flasterisana za horizontalni daj-nam-danas-i-odmah, da su sve druge dimenzije za nju bile nepostojeće.

(više…)

Igor Primorac: ETIKA I SEKS

Posted: 28. decembra 2014. in OSSA IRREGULARIA

el-beso-de-los-amantes-rene-magritte

Igor Primorac je naučni savetnik u Centru za primenjenu filozofiju i etiku na Univerzitetu u Melburnu. U knjizi Etika i seks, koju je 1997. godine objavio ugledni izdavač Rutledž, a nedavno u okviru edicije „Primenjena etika“ na srpskom jeziku Službeni glasnik, profesor Primorac iznosi tezu da seksualna perverzija kao takva i ne postoji, a ako postoji nešto što u nekom seksualnom činu zaslužuje moralnu osudu, onda je to posledica nekih vanseksualnih razloga, a ne seksualni čin koji se naziva perverzijom. (više…)

dremanje_deci_pomaze_ucenje

Naš smak sveta je uspavana mladost u apsolutno vladajućem žanru – tragikomediji. Izgleda da su se za to naši roditelji borili na ulicama, prkoseći maskiranim policajcima, gađajući se parolama o demokratiji i slobodi, ljudskim pravima, pravu na zdrav razum. (više…)

hemingvej-653x429

U adolescentskoj dobi, pa i kasnije, mnogi od nas bili su podložni iluziji moralne veličine umjetnika. Ljudi su skloni misliti da su veliki pisci i umjetnici općenito bili prosvijetljeni, osviješteni, obdarenim posebnim uvidom u socijalno-etičke probleme i napose pitanja same ontologije. (više…)

razmazeno-dete

Karolina Iskijerdo, antropološkinja sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu, provela je 2004. nekoliko meseci sa Matsigenkama, plemenom od oko dvanaest hiljada ljudi koji žive u peruanskoj Amazoniji. Matsigenke love majmune i papagaje, uzgajaju juku i banane i grade kuće sa krovovima od lišća posebnog palminog drveta, zvanog kapaši. (više…)

rtr4izec

Prema istraživanju javnog mnjenja uticajnog nemačkog lista „Spiegel“, gotovo dve trećine Nemaca veruje da nemačka kancelarka Angela Merkel ne radi dovoljno kako bi nemačku javnost upozorila na opasnost koja preti od azilanata i imigranata, dok 34% misli da Nemačka trpi posledice jačanja islamskih grupa i islamizacije. (više…)

Aleksandar_Vulin

Pokret socijalista sa svojim frontmenom, aktualnim ministrom rada Aleksandrom Vulinom, već godinama u javnosti pokušava progurati imidž lijeve političke opcije. Međutim, kao ministar rada Aleksandar Vulin smanjio je plaće i mirovine, promijenio Zakon o radu na štetu srpskih radnika, srezao invalidnine, a osobama koje primaju socijalnu pomoć nametnuo je radnu obvezu. Premda se on sam deklarativno pozicionira kao ljevičar, Vulinova politika je bez ikakve sumnje neoliberalna. (više…)

seven

1. Sedam stvari koje niste znali je podvrsta novinskog članka iz oblasti takozvanog diazepam-novinarstva. Ovakvi tekstovi na čitaoca deluju opuštajuće, umirujuće i umrtvljujuće, omogućujući mu da zamišljen nad sedam stvari koje nije znao potpuno zaboravi na sedam stotina sedamdeset sedam stvari koje bi svakodnevno morao da sazna, a koje saznati ne sme, kako bi novine koje pišu o sedam stvari koje niste znali mogle i dalje neometano da izlaze. (više…)

Warrior Woman Silhouette

Pre neki dan šetam ja Detelinarom i pričam sa tatom. Uglavnom kad izletim tako noću da „provetrim glavu“ napravim nekoliko krugova oko zgrade, a ponekad, kao ovaj put, zađem i malo dublje u detelinarske ulice, oko pruge, gde su na kućama uveliko već počeli da rade dimnjaci. (više…)

5a61d31ed794cb758475f6c89477dfed_XL (1)

Berlin je grad koji ne krije svoje rane, reče mi jedan drug. Shvatio sam šta je htio da kaže kad sam došao u taj grad koji je presjekao istoriju na dva dijela da bi onda istorija presjekla njega isto tako. (više…)

537812_jovan-cirilov02rasfoto-emil-conkic_f

Mnogo je Jovan Ćirilov uradio, mnogo postigao, renesansni intelektualac čija će postignuća u pozorištu i kulturi ne samo Srbije nego i mnogo šire ostati upamćena. (više…)

pictures-2012_july-Svedska_zastava_590575949

Za sarajevske Nadrealiste se govori da su svojim britkim humorom neretko predviđali budućnost, i da su poput kakvih vizionara, modernih Nostradamusa, svojim skečevima doprineli da se o pojedinim događajima zna mnogo pre nego su se desili. (više…)

charles-bukowski

Veliki jugoslovenski pesnik Kiko Sarajlić je krajem dvadesetog veka izjavio: “Otkako je Bukovski postao neka vrsta orijentira za mlade, čini mi se da je i literatura krenula stranputicom. Postoje orijentiri, postoje ljudi poput Moravije, Kamija, Nerude, koji su mogli pokretati razne (bitne) stvari. Sad je toga sve manje, sve je pomereno…“ (više…)

download

Daleko su ostala vremena kada je Clint Eastwood bio na zlu glasu kao muškarčina, koja u ispadima nasilja i rasizma zasjenjuje i Johna Waynea. (više…)

article-2375038-1AF3D7F6000005DC-684_638x423

Kao ljubitelj bicikla, oko mi zaigra na svaki pomen ovog dvotočkaša koji bi mogao imati, pored one meni najdraže, prevozno-avanturističke i neku drugu, da tako kažem, simboličku funkciju. (više…)

fakultet

Kad pročitate sve članke koji obrađuju „slučaj Megatrend“ i pitanja plagijata koji su otkriveni na ovom univerzitetu poslednjih nekoliko meseci, morate konstatovati, da je ova „afera“ najznačajniji događaj u visokom obrazovanju Srbije, posle potpisivanja Bolonjske dekleracije. (više…)

Pero Kvesić: ŽENE I MUŠKARCI

Posted: 11. oktobra 2014. in OSSA IRREGULARIA

man woman friends

Nije li jedna od najvećih zamki, koju nam je donio patrijarhat, ona koja, bilo izrijekom bilo između redaka- ističe lajt motiv kako žene nisu zainteresirane za tjelesnu ljubav jednakim intenzitetom koliko i muškarci? (više…)

kako-su-nastale-sibice

Mladi bloger i fejzbučka zvezda solidnog dosega, piše danas na temu jalovosti protesta i pobune, bar što se njega tiče. Veli da ga boli ona stvar za bolesnu decu, SMS lečenje, plagirane doktorate, da li iko ima šta da jede, da li kome smanjuju plate, koliko je kome sadašnja vlast dohakala, dogod se ne pobunimo. (više…)

Aleksandar-Vucic-about-Serbian-economy1 (1)

Zzzzzzzzzzzzzzzzzuuuuje kameree! I što je disalo, više ne diše, emisija počinje – markiz…deee –

SAD!

*Vaša Patetičnosti, oprostite meni, skrušenoj radnici javnog cerviksa, što vam radni dan, koji traje i po dvadeset sedam sa…

** Koma sedam! (više…)

Aleksej Kišjuhas: NAJBOLJE GODINE

Posted: 18. septembra 2014. in OSSA IRREGULARIA

images

I dok živi na spratu iznad kojeg su svekrva ili tašta i radi u očevoj firmi, kukumavče za udobnim danima dok se igralo u pesku. Preduslov zdravog, odgovornog i nadasve slobodnog života, kao i života ispunjenog smislom, jeste da ne poverujemo u tu stalno ponavljanu laž. (više…)

1192334_Untitledx_6

Obeležavanje stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata (1914-1918), do tada najvećeg ratnog okršaja u svetskoj istoriji, uveliko je u toku, te je odličan trenutak da se stručna javnost i običan puk podsete na pojedinosti koje su karakterisale ovaj rat koji je, kako su njegovi savremenici umeli da kažu, trebalo da okonča sve ratove. (više…)

Stjepo Martinović: SPONZORUŠA

Posted: 15. septembra 2014. in OSSA IRREGULARIA

6966d51936d578d2fb31513b837889ae_popup

                                      Priča je osvojila prvu nagradu na konkursu  ‘Broda priča’ 2013. godine.

Orao ne lovi muhe, ma ih vrag u nevolji ždere… Svjestan nepovrata slave masno plaćenog izmišljavača razornih slogana, prihvatio sam ponudu nad kojom bih nekoć bio samo nos začepio – s tim većim gađenjem što je bivši mi kolega iskoristio prigodu da me zalije kiblom gorka poniženja, godinama dolijevanom njegovim nepresušnim jalom. (više…)

bub2

Nedavno je objavljena užasna vest: 83 odsto studenata Elektrotehničkog fakulteta, jednog od najboljih fakulteta u Srbiji, smatra da ne treba da potpišu obavezu kojom će se obavezati da neće varati tokom studija. Samo jedna stvar je od toga strašnija – na to niko nije reagovao. (više…)

download

Što za mene postoji pomoću novca, što ja mogu platiti, tj. što novac može kupiti, to sam ja, sam posjednik novca. Kolika je snaga novca, tolika je moja snaga. Svojstva novca su moja  – njegova posjednika – svojstva i suštinske snage. To što ja jesam i što mogu, nije, dakle, nikako određeno mojom individualnošću. Ja jesam ružan, ali mogu kupiti najljepšu ženu. Dakle, ja nisam ružan, jer je djelovanje ružnoće, njena odbojna snaga, uništena pomoću novca. (više…)

983fb56032c1ac1b726360eae9dd3d18_XL

Ova knjiga je alegorija. Stakleni grad je žena, a put na Istok je put čovjeka u samoga sebe.

ZAGREBAČKO LJETO

S Griča puca top. Podne je. Poluprazni tramvaji jure flicom dok se na Trgu Republike polako formiraju grupice koje su tek blijeda slika uobičajene vreve. Dalmatinski ugao kraj kioska je poluprazan. Nema nogometa — nema teme. Sezona je završena i tek po neki poluinformirani raspravljaju o prošlogodišnjoj strategiji „Hajduka”. Oni pravi znalci igre povukli su se. Sparina je, ćo!

(više…)

_48292398_-5Tijekom nedavna posjeta Kaliforniji prisustvovao sam zabavi u kući jednog profesora s prijateljem Slovencem. Kasno navečer moj je prijatelj postao očajan i zamolio je domaćina može li izaći na verandu popušiti cigaretu. Kad je domaćin jednako ljubazno rekao ,,ne“ moj prijatelj je rekao da će izaći zapaliti pred kućom, na ulici. Domaćin je čak i to odbio, tvrdeći da bi takvo pušenje na javnom mestu moglo naškoditi njegovom statusu među susjedima… Ono što me doista iznenadilo je što nam je nakon večere ponudio (ne tako) lake droge, i ta je vrsta pušenja prošla bez problema, kao da je droga manje opasna od cigareta.

(više…)

1004815_10151703881257299_1236547037_n

Pre skoro deceniju na novosadskom Filozofskom fakultetu ugostili smo uglednog zagrebačkog profesora etike Milana Kangrgu. Održao je upečatljivo predavanje, u skladu sa svojim ,,razbarušenim“ stilom leteo je sa teme na temu. U jednom trenutku obratio se posebno studentkinjama: ,,Ako vam muškarac kaže ,Prihvati me takvog kakav jesam’, onda ga vratite njegovoj mami, jer jedino ona može da ga prihvati takvog kakav jeste“. (više…)